Kako započeti i koju knjigu odabrati za čitanje, ako odavno niste čitali

Možda ste jedna od onih osoba koje znaju da je čitanje važno i žele čitati, ali kad sjednete čitati nekako vam ne ide? Možda se teško koncentrirate, a kamoli da se uživite i da uživate u tome.

Možda pomislite, ma nije to za mene, ja sam više za učenje na terenu. Ali, negdje u sebi ipak znate da propuštate divne nove stvari koje bi voljeli naučiti. Čitanje je složen kognitivni proces, a ne samo pasivno primanje informacija, a da bi se postiglo razumijevanje, emocionalni i osobni doživljaj teksta, za to je potrebno vrijeme i koncentracija.

Koja je vaša motivacija da ponovno počnete čitati?

Početi ponovno čitati nakon duljeg vremena nije samo korisna navika nego i alat mentalnog zdravlja. Pomoć za usporavanje tempa i povratak u svoj mir. Možda osjećate da vam je pažnja raspršena, da vam misli prebrzo lete s teme na temu, možda primjećujete da reagirate brže nego što promišljate, i na načine koji vam ne odgovaraju.

Možda se u razgovorima već duže vrijeme vrtite oko istih tema i nedostaje vam nešto novo ili vam nedostaje onaj ugodni osjećaj mira. Povratak čitanju pomaže stvaranju novih rutina. Umjesto skrolanja i gledanja u ekran možete poticati svoju maštu i kreativnost.

Čitanje usporava, produbljuje i jača kapacitet za refleksiju. Ono trenira koncentraciju ali i emocionalnu jasnoću. U osnovi, uvijek možemo naći nešto zanimljivo za sebe. Možda je to nešto o samopouzdanju, možda neko znanje o specifičnim temama, možda korekcija nekog deficita kojeg primjećujemo na sebi, čitanje o povijesti ili pokretanje biznisa.

Koja bi bila poželjna dinamika za početak

Kako postaviti ciljeve? Krenite malo po malo. Dinamiku bi mogli nazvati "Malo ali redovito, bez pritiska, bez utrke".

Ono što gradi koncentraciju je kontinuitet. I malo čitanja je nešto za početak. To će se s vremenom produžiti samo nemojte odustati. Postavite cilj koji sigurno možete postići, tipa, pet minuta na dan ili tri stranice na dan. Bolje ćete se osjećati ako pročitate više nego ako potpuno podbacite ciljeve.

Logistika čitanja

Nije svaka forma jednako korisna za svaki cilj. Vodite se ciljem, a ne količinom. Nije poanta proći sve što piše, nego odabrati format koji podržava ono što želite razviti: fokus, znanje, refleksiju ili promjenu. Ako želite produbiti razumijevanje i razviti koncentraciju, čitanje je nezamjenjivo.

Ako vam je cilj inspiracija ili uvod u temu, audioknjige, podcasti i video sadržaji su izvrstan početak.

Vrijeme i mjesto čitanja

Pravo pitanje ne bi bilo imate li vremena za čitanje, nego osjećate li potrebu imati ponovno dublji odnos sa sobom. Osluškujte sebe, i svoje potrebe i mogućnosti, pa spojite ugodno s korisnim.

Koji dio dana ste sami ili slobodni? Je li to kad pijete kavu ili u pauzi nečega? Iskoristite to da spojite više stvari koje su vam ugodne i za to kratko vrijeme čitajte.

Čitanje treba tretirati kao termin u kalendaru, kao sastanak. Isključiti distrakcije, postaviti tajmer i zaštititi taj blok vremena. Mozak voli rituale i ugodu, i lakše automatizira ponašanje kad je vezan uz stabilan ponavljajući signal. Isto vrijeme, isto mjesto, ponavljajuća radnja.

Navike i stvaranje navika čitanja

Ako sebe unaprijed definiraš kao osobu koja nije za to, kojoj je to teško, kojoj to ne ide, tako će i biti. Probaj logoterapijsku metodu koja se zove 'Promjena stajališta' i ugradi to u svoj identitet, lakše ćeš se pokrenuti. Na taj način raste osjećaj kontinuiteta i identiteta. Ja sam osoba koja voli čitanje. U kontekstu stvaranja navike čitanja to znači da ne ostavljaš odluku 'Hoću li danas čitati?' otvorenom, nego unaprijed definiraš i postavljaš strukuturu.

Ako budem čekala na termin otvorit ću knjigu umjesto da skrolam. Ili, dok peglam, poslušat ću neki edukativni video. Ili, svaku večer kad legnemo pročitat ću tri stranice. Ili nešto slično, ovisno o vašim navikama. Psihološka korist stvaranja navike je da više ne treba svaki dan sebe motivirati ispočetka, da se ponašanje ne vezuje uz raspoloženje nego uz kontekst, jer navike nisu pitanje volje nego povezanosti s okidačem.

Distrakcije u tom procesu

Osobi koja ima obitelj bude teško naći vrijeme i mir za čitanje. Ali distrakcije će biti manje ako se to pretvori u automatizirano ponašanje, pa će se smanjiti unutarnji dijalog, neće se trebati svaki dan ponovno lomiti oko toga, trošiti mentalnu snagu, i boriti se s odustajanjem kad je osoba umorna ili pod stresom.

Kratka koncentracija

U posljednje vrijeme sve češće čujem isto pitanje od svojih klijenata; 'Da, želim čitati ali koncentracija mi traje vrlo kratko. Što mi se događa?'. Kratka koncentracija nije znak nesposobnosti, nego adaptacije na ubrzan ritam i fragmentirane podražaje digitalnih mreža. Mozak se navikava na kratke, brze informacije i zato mu je teško ostati uz tekst koji traži dubinu. Dobra vijest je da se koncentracija može trenirati, postupno, sustavno, i bez pritiska.

Psihoterapijski uvid u čitanje

Iz psihoterapijske perspektive čitanje je proces spoja teksta i osobnog iskustva čitatelja. Ne radi se samo o usvajanju i razumijevanju sadržaja, nego o aktiviranju unutarnjih reprezentacija, sjećanja, emocija i nesvjesnih obrazaca. Kroz likove i narative, osoba može istraživati teme koje su izravno previše bolne u tom trenutku. U tom smislu čitanje postaje oblik vođene introspekcije. Tekst ne daje odgovore nego stvara prostor u kojem osoba može prepoznati svoje obrasce, obrane i emocionalne reakcije.

Što izabrati za čitanje?

Pazite što izaberete jer vas razočaranje može dovesti do toga da odustanete od knjige i od čitanja općenito. Izaberite neku zabavnu knjigu koja vas veseli. Ne zato što bi to trebali pročitati nego zato što vam se baš to sviđa i baš vam je to zanimljivo. Ne skupljate bodove, zabavljate se. Ako nešto ne ide, ako vidite da se s nečim mučite, ne morate to čitati do kraja. Ali razmislite zašto vam se ne sviđa i neka to bude neki 'closer' pa promijenite.

Promjena je dobra jer osvježava. Mijenjajte ovisno o danu, doba dana kad ste slobodni, o interesima, ili kad ste na plaži, na pauzi, kod kuće. Ne zamarajte se previše. Uživajte! Izaberite nešto što otvara interese. Nemojte čitati nešto što vas uznemiruje pred spavanje. Ili uzmite nešto inspirirajuće ujutro dok se vozite autobusom na posao.

Rekapitulacija

Čitanje je vještina koju je poželjno disciplinirano trenirati. U početku može djelovati kao napor, ali dugoročno donosi donosi mentalnu jasnoću i intelektualnu autonomiju. Problemi s koncentracijom potiču od naše navike korištenja društvenih mreža, posljedica čega je da je došlo do pada sposobnosti dubinskog čitanja i kritičkog mišljenja, što se povezuje s distrakcijama. Rješenje je svjesno vraćanje knjigama i razvoju aktivnog čitanja.

Ako želiš dodatno učvrstiti naviku možeš kombinirati tri elementa: fiksni okidač, ili svjesno stvaranje navike, minimalna dnevna obveza, naprimjer, pet minuta ili par stranica tako da se ne izaziva otpor, i fizička priprema prostora, knjiga na vidljivom mjestu, mjesto na kojem možete biti u miru. Primjer dobro postavljenog plana: Svaku večer u 22 sata kad odložim mobitel na punjenje uzmem knjigu s noćnog ormarića i čitam najmanje pet minuta.

Čitanje s drugima

Priključiti se grupi ili Book Clubu znači da se povećava motivacija, produbljuje razumijevanje i stvara osjećaj zajedništva.